Imaju četiri prozirna krila, a boje na njima stvaraju sitne ljuskice. Krila su vrlo osjetljiva i lako se mogu oštetiti. Prosječno su težine poput dvije latice ruže. Kratkovidni su i rijetko vide dalje od tri metra.

Kao i svaka druga vrsta u prirodi, imaju svoje mjesto u ekosustavu kao i u hranidbenom lancu određenog staništa. Kukci imaju važnu ulogu kao oprašivači biljaka, utječu na rasprostranjenost biljaka, važna su karika u održavanju biološke ravnoteže, hrana su mnogim drugim životinjskim skupinama, a proizvodi kukaca nezamjenjiva su hrana čovjeku.

Bogatstvo biljne i životinjske raznovrsnosti i raznolikosti u našem zavičaju, Baranji, nepresušan su izvor učenja, istraživanja i edukacije naših učenika. Park prirode Kopački rit obiluje bujnom vegetacijom, obiljem trave, drveća, grmlja i vode te čini savršeno stanište mnogim životinjama.

Poplavni kanali, pašnjaci i travnjaci obiluju mnoštvom raznovrsnih vrsta kukaca od kojih se posebno ističe zaštićena vrsta leptira kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar).

Kiseličin vatreni plavac pripada vrsti dnevnih leptira. Strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj, a stanište su mu nizinski vlažni travnjaci i vlažne livade.

 

Protokol za praćenje stanja kiseličinog vatrenog plavca razvijen je u sklopu projekta IPA 2000 MANMON(NATURA 2000 I MANAGMENT AND MONITORING) i Nacionalnih protokola za praćenje stanja NATURA 2000.

Od 2017. godine sustavno se provodi monitoring kiseličinog vatrenog plavca radi utvrđivanja postojanosti i očuvanosti vrste na sljedećim transektima: kompleks dvorca Tikveš s poučnom stazom Stari Brijest, Podunavski kanali, Lanište te planina Šarkanj kao novi transekt od 2020. godine u sklopu projekta NATURA 2000.

Upravo želja za istraživanjem i učenjem na terenu navela nas je na suradnju s djelatnicima Parka prirode Kopački rit. S gospođom Sonjom Kučera dogovorili smo priključivanje njezinom timu u praćenju i monitoringu kiseličinog vatrenog plavca.

Uzbuđeni i sretni krenuli smo u pratnji roditelja na prvu edukaciju u Kopački rit. Bili smo ponosni, jer smo bili prvi kojima je održana edukacija o toj vrsti leptira u PP Kopačkom ritu. EDUKACIJA O KISELIČINOM VATRENOM PLAVCU

Nakon održanog predavanja uputili smo se šetnicom kroz močvaru te smo se vozili brodom po kanalima parka. Neopisiv je osjećaj promatrati ptice i životinje u njihovu prirodnom okruženju. U šetnji smo uočili biljku hraniteljicu kiseličinog vatrenog plavca, kiselicu (Rumexspp). Na biljku leptir polaže svoja jaja, a gusjenice se hrane lišćem kiselice. Također, u sasušenom lišću gusjenice prezimljuju.

Nedugo nakon održanog predavanja uputili smo se na prvu terensku nastavu na transekt Podunavlje, koji se nalazi u blizini naselja Kozjak. Ponijeli smo ruksake s potrebnom opremom i vodom za piće, a od djelatnika parka dobili smo „istraživačke“ šešire. Osjećali smo se poput odraslih istraživača i znanstvenika. Pažljivo smo promatrali, slušali i učili. Po dolasku na teren prvo smo mjerili temperaturu zraka, odredili i zapisali jačinu vjetra te vlažnost zraka. Potom smo uz pomoć GPS uređaja bilježili lokaciju istraživanja i zapisali na karti. Naučili smo razlikovati običnog livadnog leptira tzv. „okaša“ od našeg kiseličinog vatrenog plavca. Uočili smo mnoštvo drugih vrsta leptira i kukaca koji stanuju na travnjaku. Učili smo promatrati i razlikovati vrste livadnih biljaka, saznali smo koje su biljke ljekovite i zašto. Uz kanal smo uočili žabe, kornjače, rode, čaplje, jato labudova i mnoštvo drugih ptica močvarica. Načinili smo mnoštvo fotografija i video zapisa. Trebali smo biti pažljivi i hodati mirno. S mrežicom i hvataljkom se nismo služili kako ne bi ugrozili leptire. Neizmjerno smo bili radosni kada smo ulovili prekrasnog mužjaka kiseličinog vatrenog plavca. Pregledan je i obilježen, a njegovi podaci su upisani u evidenciju i u GPS uređaj. TERENSKA NASTAVA PODUNAVLJE

Druga terenska nastava je ostvarena na transektu u mjestu Draž. Kako smo za terensku nastavu bili podijeljeni u dvije skupine, na drugu terensku nastavu je išla druga skupina učenika u pratnji učiteljice. Protokol tijeka praćenja kiseličinog vatrenog plavca je bio isti kao i na prvoj terenskoj nastavi. Prvo smo zabilježili sve potrebne podatke za početak promatranja i praćenja. Potom smo se uputili uz kanal, hodajući pozorno i pažljivo.

Dužina transekta u oba smjera iznosi oko pet kilometara. Na transektu Draž uočili smo puno manje leptira u odnosu na transekt Podunavlje zbog pokošene trave. Stoga smo zaključili kako je je važno ostavljati travnjake nepokošene zbog kukaca i životinja koje obitavaju na njima. Dan je bio hladniji, oblačniji i vjetrovitiji. Naučili smo kako je pri praćenju i promatranju važno imati dobre vremenske uvjete.

Posebno smo se razveselili kada smo ugledali nastambu dabra i nagrižena debla uz obalu kanala. Uzbuđeno smo promatrali vodu ne bismo li ugledali dabra. Uspješno smo ulovili i zabilježili mužjaka kiseličinog vatrenog plavca. Leptir je zabilježen, upisan u evidenciju te lociran na GPS uređaju. TERENSKA NASTAVA DRAŽ

U obje terenske nastave smo naučili kako ovoj zaštićenoj vrsti leptira prijete promjene u razini podzemnih voda isušivanjem tla, košnja te invazivne vrste biljaka poput prave svilenice (Asclepsis syriaca) koje iz staništa potiskuju biljke iz roda kiselica.

Tijekom dva tjedna provedbe projekta u našoj su školi provedene brojne aktivnosti. Dan otvorenih vrata s temom „Škola kao muzej“ donio je 14 raznovrsnih i zanimljivih postavki u učionicama škole. Jedna od muzejskih postavki bio je Prirodoslovni muzej u kojemu je kroz temu Kopački rit na plakatima prikazano bogatstvo parka i provedeno istraživanje o kiseličinom vatrenom plavcu.

DAN OTVORENIH VRATA ŠKOLA KAO MUZEJ

Učiteljica Mihaela Kikić je s učenicima 1.a razreda izradila pano povodom obilježavanja Svjetskog dana leptira  i ukrasila ga s učeničkim radovima leptira u tehnici tempere. Učiteljica Olja Đurkas je s učenicima 4.b razreda čitala zanimljivosti o leptirima nakon kojih su učenici provjerili svoje znanje o leptirima u kvizu. Učenici su potom izradili vesele leptire u origami tehnici. LEPTIRI.pptx

Učenici 3.a razreda su obilježili Svjetski dan leptira sa svojom učiteljicom Kristinom Čičak. Na početku radionice učenici su pogledali edukativni video prikaz razvojnog ciklusa leptira na sljedećoj poveznici: RAZVOJNI CIKLUS LEPTIRA

Uz vođenje učiteljice učenici su korak po korak izradili leptire od papira. Zatim su u aplikaciji Mentimeter napisali što je leptir i koje ih riječi podsjećaju na leptira. LEPTIR - Mentimeter

Pedagoginja Andrea Poljarević je izradila brošuru o zaštićenoj vrsti leptira, kiseličinom vatrenom plavcu, kako bi na edukativan i zabavan način potaknula učenike na promišljanje o potrebi zaštite i očuvanja bioraznolikosti našeg zavičaja. Brošura je izložena u prostoru školske knjižnice kako bi bila na raspolaganju učenicima. Kiseličin vatreni plavac (canva.com)

Nastavnica Njemačkog jezika Kristijana Rebrina je obradila slikovnicu "Vrlo gladna gusjenica" Erica Carlea, dostupnu na njemačkom jeziku kao "Die Raupe Nimmersatt". Nakon čitanja slikovnice na oba jezika, učenici su pogledali kratki animirani film snimljen prema toj priči. Zatim su učenici dobili radni list na kojem su trebali izraditi strip na temelju priče. Kroz ovu kreativnu aktivnost, učenici su imali zadatak prepričati priču po danima, čime su ponovili dane u tjednu te nazive hrane i pića na njemačkom jeziku. Na ovaj način, kroz interaktivnu i zabavnu radionicu, uspješno su povezali jezične i kreativne vještine.

Svjetski dan leptira smo obilježili svatko na svoj način, a ujedno originalno i jedinstveno. Naučili smo kako je za leptire najvažnije imati mnoštvo zelenih površina i cvijeća, njih privlače određene boje i mirisi. Ako želite pomoći zaštiti leptira posadite autohtone vrste biljaka i cvijeća, ne koristite pesticide, napravite im stajalište u zaraslom dijelu vrta i ondje postavite posudice s vodom.

Zastanite i promatrajte. Sigurno ćete doživjeti čaroliju pogledom na bajkovita bića fascinantnih boja i oblika.

Napisala: Dunja Kufner, učiteljica, u zvanju izvrsne savjetnice