TERENSKA NASTAVA - PARK PRIRODE KOPAČKI RIT: PREZENTACIJSKO- EDUKACIJSKI CENTAR TIKVEŠ
Učenici 4.a razreda sa svojom su učiteljicom Dunjom Kufner bili na terenskoj nastavi u kompleksu dvorca Tikveš. U pratnji su bili roditelji Jelena Budimir i Tamara Čizmar te djed učenika dr.sc. Radoje Ljubojević, tradicionalno naš stručni vodič i pratitelj na terenskoj nastavi u Tikvešu.
Kompleks dvorca Tikveš nalazi se u srcu Baranje obuhvaćen Parkom prirode Kopački rit. To je prostor šuma i perivoja u kojemu su smješteni rezidencijalni objekti: Novi historicistički dvorac s Aneksom, Stari dvorac, Kapela Papinskog blagoslova i nekoliko pratećih objekata.
„Sjeti se da postoji obilje sreće koja se može naći u najmanjem mjestu.“
(Steve Maraboli)
Kompleks potječe iz 19. stoljeća, a izgradili su ga članovi Teschenske loze obitelji Habsburg. Tijekom povijesti dvorac je bio lovačko središte za vladare i goste dvorca.
Tijekom okupacije Baranje u Domovinskom ratu kompleks je uništen i opljačkan. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2000.g. kompleks je predan na korištenje i upravljanje Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit.
Potom je pokrenut projekt Prezentacijsko- edukacijski centar Tikveš koji je bio financiran sredstvima Europskih fondova.
Obnovljen je i opremljen s jedinstveno oblikovanim postavom kao ishodištem edukacije o prirodnim značajkama Kopačkoga rita kao i važnosti povijesnog nasljeđa kompleksa Tikveš.
Dvorac i izložbena postava su sami po sebi atrakcija, jer obiluju tehnološkim dostignućima u prezentaciji koji su vješto implementirani u prostor dvorca.
Upravo ta posebnost i važnost za poučavanje povijesno- kulturne i prirodne baštine zavičaja privukla nas je u razgledavanje, učenje i obilazak kompleksa Tikveš.
U obilaženju, promatranju, učenju i druženju nas je vodila simpatična i ugodna vodička i edukatorica Nataša Ciprijanović.
Proveli smo ukupno tri sata u učenju, druženju i razgledavanju dvorca. Načinili smo bezbroj fotografija i video uradaka te stvorili mapu od 200tinjak dokumenata koji će nam poslužiti u učenju Prirode i društva tijekom 4. razreda.
Scenografija, multimedija, produkt, fotografija, hodogrami, hologrami, VR naočale, provjera znanja kroz razne oblike kvizova svakako su nas oduševile i ostavile pažljive i pozorne cijelo vrijeme razgledavanja izložbe.
Zanimljiva nam je bila starija povijest dvorca i veleposjeda Belje. Prvi vlasnik vlastelinstva bio je austrijski vojskovođa princ Eugen Savojski koji je gospodario dvorcem do 1737.g.
U 18. st. Marija Terezija posjed daruje kćeri Mariji Kristini koja se udaje u lozu Teschen odnosno Habsburg. Posjed ostaje u vlasništvu obitelji Habsburg sve do 1918.g.
Tijekom 20.stoljeća posjedom su upravljali; dinastija Karađorđević do 2.svjetskog rata , a potom u razdoblju od 1941. do 1944. Albrecht Habsburg koji je u kompleksu dvorca osnovao prvu Biološku stanicu Albertina.
Osnivanje Biološke stanice bilo je važan znanstveni iskorak na ovom području, a objavljeni znanstveni radovi polazište su brojnim istraživanjima koja su uslijedila na ovim prostorima.
Od 1948.g dvorac je nacionaliziran te je njime upravljalo Državno dobro Belje. Od 60-tih godina prošlog stoljeća kompleksom je upravljalo Lovno-šumarsko gazdinstvo „Jelen“. Od toga razdoblja kompleks postaje popularan i poznat kao „Titova rezidencija“ odnosno rezidencija Josipa Broza Tita.
O tome razdoblju nam je svjedočio i gospodin Radoje koji je imao čast i privilegiju svjedočiti događajima iz toga vremena kao osoba odgovorna za smještaj, lov, druženje i goste druga Tita.
Bili smo duboko dirnuti znanjem i pričom gospodina Ljubojevića.
Doručak smo pojeli u sjenama stoljetnih hrastova gdje se nakon šetnje odmarala i Isabela von Habsburg. Zamišljali smo dvorac prepun glazbe i smijeha, konja i lovačkih pasa, kočija i užurbanih dvorjana.
Oduševljenje nam je izazvao aneks Novoga historicističkog dvorca koji je u potpunosti moderan, zabavan i zanimljiv.
Podijeljen je u nekoliko tematsko-interpretacijskih cjelina: Močvarni kanal, Glavna dvorana, Stvaranje močvarnog staništa, Hranidbeni lanac, Zeleni rit, Ekologija, Sve boje Rita, Migracije ptica, Vanjski sadržaji, Izlazni hodnik, Suvenirnica, Eksponati za slijepe i slabovidne te gluhe i nagluhe osobe.
Prirodoslovni dio izložbe dvorca nam je izazvao opće oduševljenje i radost. Na zabavan način smo učili o reljefu parka te biljnim i životinjskim zajednicama koje žive na području Parka.
Naučili smo koje su biljne i životinjske vrste zaštićene i zašto, zbog čega je važna poplava u ritu, kako su zaštićena područja sela i naselja od poplava, što su meandri i još mnogo toga.
Staništa Kopačkog rita nisu samo pogodna za različite ptice močvarice i sisavce već i za gmazove i vodozemce. U vodama Kopačkog rita zadržavaju se brojne vrste riba kao i veliki broj beskralježnjaka.
Šumama se kreću zvijeri poput čaglja, kune bjelice, kune zlatice, lasice i običnog zerdava. Kralj šume obični jelen je apsolutni vladar koji nema prirodnog neprijatelja, jer su u 19. stoljeću Marija Christina i njezin suprug jelenskoj divljači posvetili punu pažnju te su u razdoblju od 1875. do 1880. dali ustrijeliti 741 vuka kojih poslije u Parku više nije bilo.
Simbol parka je orao štekavac, veličanstvena ptica grabljivica na vrhu hranidbene mreže Kopačkog rita.
Na temelju prirodnog značaja u pogledu zaštite ptica Kopački rit je uvršten i na popis ornitološki značajnih područja Europe.
Brojne životinjske vrste obitavaju u parku i u okružju kompleksa Tikveš, slobodno se kreću te je potreban oprez i pozornost pri kretanju cestama parka.
Posebno nas je zanimalo hoćemo li ugledati životinju ili pticu u parku. U okružju dvorca žive vjeverice koje se hrane lješnjacima, žirovima i orasima koji padaju po tlu s brojnih stabala oraha, hrastova i grmova lijeske.
Međutim, kako smo bili previše uzbuđeni i glasni nismo ugledali niti jednu životinju. Društvo su nam pravili brojni šareni leptiri zbog kojih ćemo se vratiti na još jednu terensku nastavu.
Na kraju razgledavanja kupili smo suvenire u suvenirnici, dobili smo promotivne plakate i materijale te smo se oduševljeno fotografirali u fotografskoj sobi u 3D tehnologiji.
Nakon dolaska u školu razvrstavali smo fotografije, slagali i gledali video uratke na kojima se posebno zahvaljujemo mami Jeleni. Također joj se zahvaljujemo na društvu, fotografiranju i darivanju suvenira za našu učionicu.
Zahvaljujemo se vodički i edukatorici Nataši na svemu što nam je pokazala i što nas je naučila.
Posebno se zahvaljujemo gospodinu Ljubojeviću koji nas uvijek prati na terenskoj nastavi te nam svojim znanjem i iskustvom obogaćuje doživljaj i učenje.
Na kraju se zahvaljujemo i našim dragim roditeljima koji uvijek spremno podržavaju ideje naše učiteljice i našu želju za istraživanjem.
Tijekom ove školske godine ćemo koristiti materijale koje smo prikupili te ćemo ih implementirati u različite predmete i nastavne sadržaje.
Terenska nastava nam je bila poticaj za pisanje bajki. Naša knjižničarka Ivana Norac nam je priredila zanimljivi listić s igrom „Baci priču“. Koristili smo se igrom u kojoj je cilj bio napisati kreativnu priču pomoću bacanja kockica, odabirom lika, mjesta radnje i problema. Zatim s pomoću odabranih elemenata biti smo kreativni na poticaj neposredne stvarnosti, zamišljenih likova i događaja stvarati pjesme i priče.
Za kraj bismo željeli poručiti budućim posjetiteljima Parka da u nastojanju očuvanja prirodne i kulturne baštine kao i ostavštine za buduće naraštaje poštuju pravila ponašanja u parku te im dijelimo poruku Parka koju smo naučili:
„Ne ostavljajte ništa osim otisaka, ne uzimajte ništa osim slika, ne ubijajte ništa osim vremena!“
Učenici 4. a razreda i učiteljica Dunja Kufner
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |